Obljetnička izložba
Izložba FESTIVALSKA PULA organizirana je u suradnji Javne ustanove Pula Film Festival, Povijesnoga i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’Istria i Hrvatskog državnog arhiva. Cilj je ovoga zajedničkog projekta obilježavanje 60. obljetnice od održavanja prve Revije domaćeg filma (1954.) u Areni. Riječ je o godišnjoj filmskoj manifestaciji čiju povijest određuju dvije neizostavne komponente – nacionalni karakter festivala i Arena, kao filmsko gledalište na otvorenome.
Prva svečana i javna filmska projekcija u Areni održana je 18. lipnja 1938. godine, čime je započela tradicija korištenja ovoga monumentalnoga rimskog zdanja kao kinodvorane i glavnog okupljališta za ljubitelje filmske umjetnosti tijekom toplih ljetnih mjeseci. Tradicija se nastavlja 1953. godine kada je organizirana višednevna Revija stranog filma. Uspjeh te revije potaknut će tadašnjeg direktora Gradskog kinematografskog poduzeća u Puli, Marijana Rotara, da uz pomoć Jadran filma i Udruženja kinematografa Hrvatske, inicira pokretanje Revije domaćeg filma 1954. godine, čime je službeno započela povijest Filmskog festivala kao nacionalnog filmskog festivala i njegovo tzv. zlatno doba. Revija je ubrzo prerasla u Filmski festival u Puli (1955.), potom u Festival jugoslavenskog filma (1956.), odnosno Festival jugoslavenskog igranog filma (1960.) koji se održavao svake godine krajem srpnja sve do 1990. godine. Prve godine nije bilo službenog žirija i nagrada. Potom dobiva natjecateljski karakter i formira se službeni žiri i žiri kritike.
Zlatnu medalju Arenu (1955.) dodjeljuje službeni žiri za kategorije: za režiju, scenarij, fotografiju, glazbu, glavnu mušku i žensku ulogu te epizodnu ulogu. Nagrada službenog žirija Zlatna Arena dodjeljuje se u raznim kategorijama od 1960. godine. Vjesnik u srijedu, kao suorganizator, uvodi 1958. godine nagradu publike Jelen za najbolji film. Skupština općine Pula dodjeljuje od 1983. godine, za najbolji film prikazan u Areni, nagrade publike Zlatna vrata Pule, Srebrna vrata Pule i Brončana vrata Pule.
Pula postaje sjedište vrhunske manifestacije domaće kinematografije u nekadašnjoj Jugoslaviji. Filmski festival je prilika da se jednom godišnje na jednom mjestu prikažu sva domaća filmska ostvarenja, okupe različiti filmski umjetnici, producenti, distributeri, filmski kritičari, novinari i kulturni radnici, te mnogobrojni gosti iz inozemstva.
Uslijed početka ratnih događanja u Hrvatskoj, Filmski festival je otkazan 1991. godine. Prikazan je, u jutarnjem terminu, samo jedan film – KRHOTINE Zrinka Ogreste.
Pulski festival postaje nacionalnim festivalom od 1992. godine, pod raznim nazivima Filmski festival u Puli ´92. (1992. – 1993.), Hrvatski filmski festival Pula (1995.) te Festival hrvatskog filma (1996. – 2000.). Početak ovog razdoblja obilježila je skromna filmska produkcija jer se i proizvodilo malo. Početni pokušaj da se Filmskom festivalu da internacionalni karakter nije uspio te se od 1993. godine prikazuju samo domaći filmovi. Umjesto Filmskog festivala, 1994. godine održava se kulturna manifestacija Filmske večeri u Areni – 100 Years of Cinema.
Potom, 1995. godine, organizaciju Filmskog festivala preuzima Istarsko narodno kazalište, organiziraju se međunarodne retrospektive i nastoji mu se vratiti nekadašnji značaj. Postupno iz godine u godinu raste i domaća filmska produkcija.
Filmski festival dobiva 2001. godine europski karakter – uz ocjenjivački sud za hrvatski film formira se i ocjenjivački sud za europski film, a naziv se mijenja u PULAFILMFESTIVAL. Obogaćuje se i program Filmskog festivala, uz nacionalni i europski natjecateljski program, koji se održavaju u Areni i INK, uvodi se regionalni program Toplo-Hladno, koji se održava na Kaštelu. Prilikom održavanja 50. jubilarnog festivala, 2003. godine, osnovana je Javna ustanova Pula Film Festival, koja preuzima organizaciju cjelokupnog Festivala zajedno s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Hrvatskom televizijom i Festivalskim vijećem. Sjedište festivalskog centra smješta se u prostorije Zajednice Talijana (Circolo). 52. festival, 2005. godine, postaje Festival igranog filma u Puli, a taj naziv zadržava do danas. Iz godine u godine konstantno se povećava broj filmskih programa, koji se održavaju na različitim mjestima u gradu. Prvo je uveden međunarodni program stranog filma, potom Europolis-Meridijani, PoPularna Pula, Europski filmski redatelj, Pulica (filmski program za djecu), Program kratkog filma (igranog i animiranog). Od 2008. godine nova festivalska lokacija, uz Zajednicu Talijana (Circolo) i atrij Povijesnog i pomorskog muzeja Istre (Kaštel), postaje novootvoreno Kino Valli.
Kao festivalske nagrade danas se dodjeljuju: Velika Zlatna Arena (od 1996.) i Zlatna Arena (od 1992.) u raznim kategorijama, Vjesnikova nagrada Breza za najboljeg debitanta/debitanticu (od 1993.), nagrada publike Zlatna vrata Pule (od 1995.), nagrada Fabijan Šovagović glumcu/glumici za izuzetan doprinos hrvatskoj kinematografiji (od 2001.), nagrada Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji film (od 2002.), nagrada Marijan Rotar pojedincima i ustanovama koji su podjednako svojim idejama i djelima spojili Pulu i film (od 2004.).
Tijekom šest desetljeća održavanja Filmskog festivala u Puli, kroz ukupno 443 filmske noći održano je 1513 projekcija domaćih i 249 stranih filmova.
Bez obzira na sve promjene koje je proživio i nadživio Festival igranog filma u Puli, njegova je publika najveća konstanta. Pulska je publika tradicionalno odana svom Festivalu koji je postao dio gradskog tkiva.
Izložbom FESTIVALSKA PULA željeli smo prikazati crtice iz povijesti najstarijega i najposjećenijeg hrvatskog festivala, njegov utjecaj na život u Puli i njezine građane, značaj Festivala igranog filma za Pulu i Istru te ulogu koju on ima u domaćoj filmskoj proizvodnji na nacionalnoj, ali i europskoj razini. Također nam je bilo cilj ukazati na važnost, bogatstvo i izuzetnu vrijednost cjelokupne sačuvane građe o povijesti Festivala igranog filma u Puli koja je do danas ostala sačuvana u različitim institucijama i privatnim zbirkama.
Gordana Milaković i Lana Skuljan Bilić
