ponedjeljak | 21. srpnja. 2014
PULA PRO: ODRŽAN OKRUGLI STOL O AUTORSKIM PRAVIMA
U središtu zanimanja javne i strukovne rasprave Okruglog stola o autorskim pravima, održanog u nedjelju 20. srpnja u dvorani Circola, u sklopu industrijskog programa Pula PRO 61. Pulskog filmskog festivala, u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), bilo je pitanje isplate autorskih naknada autorima audiovizualnih djela. Govorilo se dakle o pitanjima filmskih autorskih i srodnih prava, odnosu audiovizualne zajednice i javne televizije te pravnoj regulaciji filmske i televizijske baštine.
Ne toliko o onome prvom i jednokratnomautorskom honoraru za obavljanje dogovorenog posla, koliko o naknadama za naknadno korištenje i eksploataciju ostvarenja, kako onih kojima je vlasnik poznat, tako i onih kojima je „nepoznat“.
Autori, već je dugo u nas uobičajeno, prečesto nisu vlasnici autorskih prava, zato što su prigodom ugovaranja poslova više-manje prisiljeni potpisivati ugovore kojima se odriču svih potraživanja u daljnjoj distribuciji, što, doduše, nije samo specifikum filmskog, audiovizualnog područja, nego je postao standardom „ponude“ autorskih ugovora u mnogim domenama. No ta djela, odnosno njihova prava na korištenje onda ipak imaju svoje vlasnike, najčešće producente.
Mnoga pak djela iz ovdašnje AV baštine formalno su bez vlasnika – što se „papirnato“ izgubilo tijekom pretvorbi na početku 1990-ih – i naknade za njihovu eksploataciju ne plaćaju se nikome, odnosno plaćaju se onome koji ta djela fizički posjeduje iako formalno nije pravni sljednik. Novac ne ide u džepove, odnosno na račune zaslužnika, nego spretnika.
Konkretne primjere vlastitih slučajeva naveli su nazočni filmski autori Lordan Zafranović i Rajko Grlić koji, tvrde, već dvadeset godina ne dobijaju ni kune od prikazivanja svojih filmova na televizijama i drugdje u Hrvatskoj, bez obzira na to što u nekim slučajevima čak i nisu potpisali po sebe nepovoljne ugovore, no to im u praksi – ne vrijedi.
„Mi, autori smo glavni! Da nema nas, ne bi bilo svega ovoga, jer mi stvaramo proizvod! A nas ne plaćaju!“ ustvrdio je Zafranović koji je, kaže, prisiljen podizati skupe osobne tužbe, jer nema odgovarajuću podršku institucija.
Neprovođenje slova zakona u praksi te nevoljkost odgovarajućih državnih službi za rješavanje toga i jest među najvećim problemima, jer, kako su izjavili mjerodavni, zakoni kao takvi su regulirani vrlo dobro i u skladu s visokim standardima Europske unije.
Kao neka vrsta zaključka rečeno je da HRT mora regulirati prava audiovizualnih autora, a nadležna državna tijela konačno odrediti imovinsko stanje hrvatske audiovizualne baštine pri čemu udruge filmaša same moraju pokrenuti taj očito dugotrajan i mukotrpan proces – što su već i učinili – i predložiti putove i načine kojima bi trebalo doći do željenog cilja. Da je sve to ipak moguće dovesti u red svakako pokazuje savršeno uređen odsječak hrvatske glazbene industrije i umjetnosti čiji autori, preko ZAMP-a, već godinama uredno dobivaju sve zaslužene tantijeme.
U raspravi su sudjelovali Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR); Liljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV); Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a; Sanja Ravlić, hrvatska predstavnica pri Eurimagesu i članica Programskog vijeća HRT-a; Zoran Bauer, odvjetnik i nasljednik Branka Bauera; Carmen Lhotka, načelnica Odsjeka za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva; Tajana Tomić, voditeljica samostalne službe za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove pri DZIV-u; Nina Obuljen-Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a; Đurđica Paić, voditeljica Odjela za autorsko i srodna prava Hrvatske autorske agencije; Bojan Čobanić, odvjetnik; Neven Vučković, odvjetnik; Martina Petrović, voditeljica Ureda MEDIA pri Desku Kreativne Europe; Vlatka Vorkapić, članica Upravnog odbora DHFR-a; Snježana Tribuson, članica Upravnog odbora DHFR-a; Bruno Kragić, član Programskog vijeća HRT-a i filmolog; Lordan Zafranović, filmski redatelj; Rajko Grlić, filmski redatelj; Vinko Grubišić, predsjednik uprave Jadran filma; Branka Papić, urednica na HRT-u i Damir Radić, filmski kritičar.
