ZAGREB – U okviru Festivala europskog filma u Sevilli, Europska filmska akademija objavila je nominacije za Europsku filmsku nagradu, popularno nazvanu “europski Oscar”, a za to prestižno filmsko priznanje borit će se i hrvatski film ‘Svećenikova djeca’ Vinka Brešana.

Brešanov film nominiran je za najbolju europsku komediju, a za tu nagradu konkuriraju još tri filma, ‘Los Amantes Pasajeros’ Pedra Almodovara, ‘Welcome Mr. President’ talijanskog redatelja Ricarda Milanija, i danski film ‘Love is all you need’ redateljice Susanne Bier.

Hrvatska manjinska produkcija “Krugovi” srpskog redatelja Srđana Golubovića nije nominirana za nijednu od glavnih nagrada, ali je bila uvrštena među 46 najboljih ovogodišnjih europskih filmova u predselekcijskom procesu za nagradu.

Europska filmska akademija već je objavila šest nagrada – najbolji snimatelj je Asaf Sudri za izraelski film “Obećana nevjesta”, montažer Cristiano Travaglioli za talijanski “La grande bellezza”, scenograf Sarah Greenwood za britanski “Ana Karenjina”, kostimograf Paco Delgrado za španjolski film “Snjeguljica”, skladatelj Ennio Morricone za “La migliore offerta”, a za zvuk su nagrađeni Matz Mueller i Erik Mischijew za austrijsko-njemački film “Raj: vjera”.

Europske filmske nagrade dodijelit će se 7. prosinca u Berlinu.

Izvor: Jutarnji list

Hvala vam što ste bili dio 60. festivala igranog filma u Puli  i time ostvarili naše želje, nadamo se da su se i vaše ispunile.

Povodom  60. rođendana Festivala igranog filma u Puli, u suradnji sa Studiom Sonda iz Poreča,  pripremljena je  višemjesečna promotivnu kampanju pod nazivomZaželi… U sklopu kampanje izrađena je posebna „kutija želja“ u koju su  posjetitelji, različitih godina i profila, diljem Hrvatske mogli ući i puhanjem u virtualne svjećice nešto poželjeti sebi, Festivalu…

Pogledajte put želja!

Tijekom 60. festivala program za djecu – Pulica privukao je šaroliku publiku maštovitim filmovima, stvaralačkim radionicama i zabavnim igraonicama. Dvoje mladih kamermana amatera, Donna Karan i Denis Joldić, nekadašnji polaznici Pustolovnog laboratorija profesora Baltazara, zabilježili su HD kamerama brojene vesele, kreativne i nezaboravne trenutke.

Pogledajte raznolikost Pulice!

Više o radionicama pročitajte ovdje:

- Pustolovni laboratoriji profesora Baltazara
- Kamp Red

U želji da mališanima približimo pojedine zemlje Europske unije, medvjedić Lino, istraživao je 4 europske zemlje: Nizozemsku, Španjolsku, Italiju i Francusku. Uz pomoć voditelja Zvonimira Rumboldta i Tomislava Fiketa, polaznici su od posebnih materijala za modeliranje kreirali medvjedića, bojali i lijepili scenografiju, snimali kadrove digitalnim fotoaparatom i montirali ih u Windows Movie Maker programu na računalu.

Tehnikom stop animacije nastala su 4 kratka animirana.

Pretočeno u brojke to izgleda ovako:
15 FESTIVALSKIH DANA // 19 FESTIVALSKIH LOKACIJA // 128 FILMOVA (U NACIONALNOM PROGRAMU 14 HRVATSKIH FILMOVA I 10 MANJINSKIH KOPRODUKCIJA) // 71 751 GLEDATELJA // 14 KONCERATA // 6 IZLOŽBI // 3 RADIONICE S UKUPNO 67 POLAZNIKA I 14 REALIZIRANIH FILMOVA // 1 374 AKREDITIRANIH // 768 MEDIJSKIH OBJAVA* // 79 144 POSJETA NA WEB STRANICI FESTIVALA* // 708 PREUZIMANJA FESTIVALSKE MOBILNE APLIKACIJE // 45 616 PREGLEDA PRILOŽENE FOTOGRAFIJE MATIJE ŠĆULCA

*Objavljeni podaci za medijske objave i posjećenost web stranice odnose se na razdoblje od 01. svibnja do 28. srpnja 2013.

Nacionalni park Brijuni imao je značajnu ulogu u životu i razvoju Festivala igranog filma u Puli. U svrhu ponovnog oživljavanja prikazivanja filmova na Brijunima, te povezivanja i obnavljanja suradnje s Festivalom osmišljen je program Filmskih večeri na Brijunima – izbor nagrađivanih suvremenih hrvatskih filmova koji su prikazivani na Festivalu od 2000. do 2012. godine.

Preuzmite raspored projekcija.

NAGRADE

60. festivala igranog filma u Puli

Natjecateljski program 60. festivala igranog filma u Puli:

Nacionalni program:

a)      glavna sekcija (13 filmova)

Majstori, red. Dalibor Matanić, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan, Vis – a – Vis, red. Nevio Marasović, Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković, Simon Čudotvorac, red. Petar Orešković, Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić, Nije sve u lovi, red. Dario Pleić, Hitac, red. Robert Orhel, Kauboji, red. Tomislav Mršić, Šuti, red. Lukas Nola, Visoka modna napetost, red. Filip Šovagović, Oproštaj, red. Dan Oki, Projekcije, red. Zrinko Ogresta

b)       sekcija manjinskih koprodukcija (10 filmova)

Najljepša je zemlja moja, red. Michaela Kezele, Šanghaj, red. Marko Naberšnik, Kad svane dan, red. Goran Paskaljević, Nahrani me riječima, red. Martin Turk, Goltzius i Pelikanova družina, red. Peter Greenaway, Sretan do kraja, red. Matevž Luzar, Falsifikator, red. Goran Marković, Adria Blues, red. Miroslav Mandić, Dvojina, red. Nejc Gazvoda, Krugovi, red. Srdan Golubović

Međunarodni program (11 filmova)

Najbolja ponuda, red. Giuseppe Tornatore, Dvadeset godina razlike, red. David Moreau, Žrtveno janje, red. Charles Sturridge, Stražar, red. Michele Placido, U kući, red. Francois Ozon, Jackie, red. Antoinette Beumer, Mlada i lijepa, red. Francois Ozon, Posljednja utakmica, red. Antonio Hens, Zlatne godine, red. Jiri Strach, Ja i ti, red. Bernardo Berolucci, Ludwig II, red. Marie Noelle i Peter Sehr

Program najboljih kratkih filmova EU (18 filmova)

Majka, red. Lukasz Ostalski, Skok, red. Kristina Grozeva i Petar Valchanov, Plavi vlak, red. Stephanie Assimacopoulo, Vrijeme ljubavi, red. Anne Jacqueline, Poljubi me nježno, red. Anthony Schatteman, Isprana ljubav, red. Dylan Cotter, Godinu dana poslije, red. Cristian Pascariu, Dvanaesti od Nikad, red. Fadi Hindash, Nicoleta, red. Sonia Liza Kenterman, Kako je svinja postala mesar, red. Gregorius Grey, Hladni tuš, red. Orsi Nagypal, Voda, red. Mikel Rueda, Sloboda, red. Gabriel Abrantes, Misli o odlasku, red. Jani Ilomaki, 11:50,red. Stylianos Constantinou, Posljednji autobus, red. Martin Snopek i Ivana Laučikova, Bolničar, red. Ray Mizzi, Srijedom, red. Ieva Javaityte

Program Kratka Pula (12 filmova)

Jazavci, red. Luka Tokić, Kava s džemom, red. Filip Peruzović, Planina, red. Goran Ribarić, Susret, red. Ana Cvitaš, Why Won’t You Hug Your Brother, red. Goran Odvorčić, Puške i Barbike, red. Vedran Marjanović, Popravljanje, red. Ante Novaković, Balavica, red. Igor Mirković, Ljepotan, red. Saša Ban, Mali debeli rakun, red. Barbara Vekarić, Slonovi, red. Daina Oniunas Pusić, Teleport Zovko, red. Predrag Ličina

Program Pulica – Matineje za djecu (7 filmova)

Ernest i Celestina, red. Stephane Aubier, Vincent Patar i Benjamin Renner, Mama, volim te, red. Janis Nords, Veliki medvjed, red. Esben Toft Jacobsen, Karsten i Petra, najbolji prijatelji, red. Arne Lindtner Naess, Konj na balkonu, red. Huseyin Tabak, Uzvrpoljeni Bram, red. Anna Van der Heide, Mjesto na metli, red. Jan Lachauer i Max Lang

Program Filmovi u nastanku (6 filmova)

Most na kraju svijeta, red. Branko Ištvančić, New Folder, red. Zvonimir Jurić, Filip Šovagović, Ivan Salaj, Sara Hribar, Bobo Jelčić, Hana Jušić, Vlatka Vorkapić, Tanja Golić, Stanislav Tomić, Sonja Tarokić, Edi Mužina, Petar Orešković, Dalibor Matanić, Ivan Sikavica, Sveci, red. Ivan Perić, Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić, Svinjari, red. Ivan Livaković, Glazbena kutija, red. Bruno Mustić

ODLUKE OCJENJIVAČKIH SUDOVA

I. Nagrade ocjenjivačkog suda Nacionalnog natjecateljskog programa

Prosudbeni sud: Petar Krelja, redatelj i scenarist (predsjednik), Stanislav Babić, producent Gordana Gadžić, glumica, Slobodan Trninić, direktor fotografije i Damir Čučić, redatelj i montažer

a) NACIONALNI PROGRAM – sekcija manjinskih koprodukcija

1. Zlatna Arena za najbolju manjinsku koprodukciju dodjeljuje se producentici Jeleni Mitrović za film Krugovi redatelja Srdana Golubovića.

„Moćan film o snazi zla, dobrote i praštanja koji nas podsjeća da herojstvo ima vrijednost i da žrtva nije uzaludna.“

2. Zlatna Arena za režiju dodjeljuje se Srdanu Goluboviću za film Krugovi redatelja Srdana Golubovića.

„Srdan Golubović vješto vodi film koji ima više razina priča, dvostruko vremensko lice i mnoštvo odličnih likova. U svim segmentima to je rafinirana filmska režija.“

3. Zlatna Arena za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Leonu Lučevu za ulogu Harisa u filmu Krugovi redatelja Srdana Golubovića.

„Iza mekog i toplog obiteljskog čovjeka skriva se čvrst karakter koji nas je uvjerio kako je dobrota svevremena.“

b) NACIONALNI PROGRAM – GLAVNA SEKCIJA

1. Nagrada Breza za najboljeg debitanta dodjeljuje se Tihani Lazović za žensku ulogu Bebe u filmu Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Pokazala je svu raskoš svog talenta i ostvarila iznimno kompleksnu ulogu.“

2. Posebna Zlatna Arena za ton dodjeljuje se Dubravki Premar za film Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Za besprijekorno aranžiran ton kojim je naglasila homogenost filmskog djela.“

3. Posebna Zlatna Arena za masku dodjeljuje se Julijani Vušković za film Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Maska je izvrsno uklopljena u stilske odrednice i izravno potpomaže emocionalne potencijale filma.“

4. Zlatna Arena za kostimografiju dodjeljuje se Emini Kušan za film Zagonetni dječak redatelja Dražena Žarkovića.

„Važan element filma koji mladenačku energiju smješta u prostorno-vremenski kontekst te doprinosi ugođaju avanture.“

5. Zlatna Arena za scenografiju dodjeljuje se Mariu Iveziću za film Obrana i zaštita redatelja Bobe Jelčića.

„Vješto je oživio prostor i stvorio preduvjet za igru kamere i karakterizaciju likova.“

6. Zlatna Arena za glazbu dodjeljuje se Juri Ferini i Pavlu Miholjeviću za film Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Stvorili su glazbu koja luči osjećajne potrese i tjelesne nemire.“

7. Zlatna Arena za montažu dodjeljuje se Slavenu Zečeviću za film Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Osmišljena i funkcionalna montaža učvršćuje vjerodostojnost ovog filma.“

8. Zlatna Arena za kameru dodjeljuje se Erolu Zupčeviću za film Obrana i zaštita redatelja Bobe Jelčića.

„Snimateljev rad odlikuje se modernim pristupom filmskoj slici i svojom nenametljivošću predstavlja oslonac redatelju i glumačkom ansamblu.“

9. Zlatna Arena za najbolju sporednu mušku ulogu dodjeljuje se Nikši Butijeru za ulogu Petra u filmu Svećenikova djeca redatelja Vinka Brešana.

„Sugestivnošću svoga glumačkog umijeća, Nikša Butijer uspijeva svoj lik učiniti jednostavnim i bliskim, a upravo to je svojstvo velikih.“

10. Zlatna Arena za najbolju glavnu mušku ulogu dodjeljuje se Bogdanu Dikliću za ulogu Slavka u filmu Obrana i zaštita redatelja Bobe Jelčića.

„Krajnje minimalističkim glumačkim sredstvima odigrao je čovjeka nemoćnog pomiriti vlastita proturječja.“

Ovoj se nagradi pridružuje RIO -  Riječka industrija odjeće, vodeća  hrvatska modna kuća u proizvodnji muških odijela, sakoa, hlača i kaputa s tradicijom duljom od 60 godina. Kao dugogodišnji sponzor Festivala odijeva voditelja i članove Uprave Festivala te dodjeljuje nagradu ovogodišnjem dobitniku Zlatne Arene za glavnu mušku ulogu

11. Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu dodjeljuje se Lani Barić za ulogu Mame u filmu Šuti redatelja Lukasa Nole.

„Beba moja, moja jedina ljubav“, rečenica je koju ćemo još dugo, dugo nositi u srcima. Lana Barić je darom velike glumice stvorila potresno glumačko ostvarenje.“

12. Zlatna Arena za najbolju glavnu žensku ulogu dodjeljuje se Nadi Đurevskoj za ulogu Milene u filmu Obrana i zaštita redatelja Bobe Jelčića.

„Škrtim glumačkim sredstvima i raskošnom dramskom snagom odigrala je arhetipski lik mostarske Antigone.“

IMAGE HADDAD već 13 godina surađuje sa Festivalom i ta se suradnja pretvorila se u svojevrsnu tradiciju koja počiva na neizlječivoj ljubavi Haddada prema filmu i njihovom uvjerenju da business mora podržati kulturu i umjetnost. Kuća HADDAD osim što odijeva članice uprave, dodjeljuje nagradu ovogodišnjoj dobitnici Zlatne Arene za glavnu žensku ulogu, glumici Nadi Đurevskoj.

13. Zlatna Arena za scenarij dodjeljuje se Bobi Jelčiću za film Obrana i Zaštita.

„Scenarij je na autentičan i slojevit način obradio temu postratne zbilje i kroz oportunizam glavnog lika pokazao što je pravi razlog podijeljenog rada.“

14. Zlatna Arena za režiju dodjeljuje se Bobi Jelčiću za film Obrana i zaštita.

„Minimalističkim pristupom, gotovo pa dokumentarno, redatelj nas vodi kroz suptilno ispripovijedanu intimnu priču koja zadire u delikatne međuljudske odnose.“

15. Velika Zlatna Arena za najbolji film dodjeljuje se Zdenki Gold producentici filma Obrana i Zaštita redatelja Bobe Jelčića.

„Film Obrana i zaštita Bobe Jelčića odlikuju brojne vrline, odličan scenarij, nadahnuta režija, funkcionalna kamera i sve od reda odlični glumci.“

Hypo banka dodjeljuje Bobi Jelčiću, redatelju filma Obrana i zaštita kojemu je ocjenjivački sud 60. festivala igranog filma u Puli dodijelio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film Festivala, nagradu u iznosu od 30.000,00 kn.

II. Nagrada publike Zlatna vrata Pule

Publika je, glasovanjem za Nacionalni program prikazan u Areni, dodijelila nagradu publike Zlatna vrata Pule filmu Kauboji  redatelja Tomislava Mršića produkcijske kuće Kabinet, s prosječnom ocjenom 4,79.

Kauboji, red. Tomislav Mršić                        – 4,79

Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković       – 4,71

Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan          – 4,66

Sretan do kraja, red. Matevž Luzar              – 4,62

Krugovi, red. Srdan Golubović                     – 4,61

Majstori, red. Dalibor Matanić                      – 4,04

Hitac, red. Robert Orhel                                 – 3,86

Šuti, red. Lukas Nola                                      – 3,81

Nije sve u lovi, red. Dario Pleić                      – 3,73

Vis – a – Vis, red. Nevio Marasović               – 3,72

Simon Čudotvorac, red. Petar Orešković     – 3,46

Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić                 – 2,82

III. Nagrade ocjenjivačkog suda Međunarodnog programa

Prosudbeni sud: glumica Neda Arnerić (predsjednica), redatelj Pjer Žalica, redatelj i scenarist Igor Šterk

1. Zlatna Arena za najbolje glumačko ostvarenje:

Jirina Bohdalova u filmu Zlatne godine redatelja Jirija Stracha – „maestralno izgrađen karakter ostarjele i zaboravljene filmske dive“.

2. Zlatna Arena za najboljeg redatelja:

Bernardo Bertolucci za režiju filma Io e te – „stari majstor dokazuje da talent i vještina ne ovise o obimu produkcije“.

3. Zlatna Arena za najbolji film:

Jackie redateljice Antoinette Beumer – „zbog jednostavne ljudske priče koja neočekivano pokazuje da život ne čine konvencije“.

U sekciji Međunarodnih kratkih filmova ocjenjivački sud dodjeljuje priznanje filmu Majka – „Poljski redatelj Lukasz Ostalski svojim filmom dokazuje da europska kinematografija ima budućnost“.

Ocjenjivački sud Međunarodnog programa daje posebnu pohvalu u sekciji kratkih filmova  filmu Poljubi me nježno za iskrenost, talent i vješto vođenu filmsku naraciju.

IV. Nagrade ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA)

Prosudbeni sud: Gidi Orsher (predsjednik), filmski kritičar Blagoja Kunovski filmski kritičar, Nenad Dukić, filmski kritičar

1. Hrvatski kratki igrani filmovi

Diploma za najbolji film iz Programa kratkih igranih filmova dodjeljuje se filmu Kava s džemom redatelja Filipa Peruzovića.

2. Nacionalni program – sekcija manjinskih koprodukcija

Diplomu za najbolju manjinsku koprodukciju dodjeljuje se filmu Kad svane dan redatelja Gorana Paskaljevića.

3. Nacionalni program – glavna sekcija

Diploma za  najbolji film u glavnoj sekciji Nacionalnog programa dodjeljuje se filmu Obrana i zaštita redatelja Bobe Jelčića.

V. Nagrade ocjenjivačkog suda Hrvatskog društva filmskih kritičara

1. Nacionalni program – sekcija manjinskih koprodukcija – diploma

- Povelja se dodjeljuje redatelju Srdanu Goluboviću za film Krugovi, s prosječnom ocjenom 4,45

2. Nacionalni program – glavna sekcija- Nagrada Oktavijan

- Nagrada OKTAVIJAN dodjeljuje se redatelju Bobi Jelčiću za film Obrana i zaštita, s prosječnom ocjenom 4,17

VI. Diplome ocjenjivačkih sudova mladih filmofila

1. Međunarodni program, Ocjenjivački sud mladih filmofila: Chiara Jurić, Dora Šagovac, Luka Šipetić, Marijana Ivušić, Marin Janković, Mihaela Cenkovčan, Zoja Poropat

- Diploma se dodjeljuje za najbolji međunarodni film, filmu Jackie, s prosječnom ocjenom 4,6

- Diploma se dodjeljuje za najbolji međunarodni kratki film, filmu Voda s prosječnom ocjenom 4,6

2. Nacionalni program (glavna sekcija i sekcija manjinskih koprodukcija) i Kratki hrvatski film,

Ocjenjivački sud mladih filmofila: Alica Sladojević, Andrea Božić, Chiara Jurić, Daniel Zec, Dora Šagovac, Filip Zadro, Ivan Mardešić, Ivona Siničković, Jasmina Brković, Katja Milohanović, Katja Regvat, Luka Galešić, Marija Škrlec, Marijana Ivušić, Marin Janković, Matija Drinković, Nika Petković, Ugo Korani, Zvjezdana Balić

1. Nacionalni program – glavna sekcija

- Diploma za najbolji film se dodjeljuje redatelju Neviju Marasoviću  za film Vis – a – Vis, s prosječnom ocjenom 4,3

2. Nacionalni program – sekcija manjinskih koprodukcija

- Diploma za najbolji film se dodjeljuje redateljici Michaeli Kezele za film Najljepša je zemlja moja, s prosječnom ocjenom 5,0

3. Hrvatski kratki igrani filmovi

- Diploma za najbolji film se dodjeljuje redatelju Filipu Peruzoviću za film Kava s džemom, s prosječnom ocjenom 4,28

VII. Nagrada Publike Dječjeg programa

Publika je, glasovanjem u Programu Pulica u Kinu Valli, dodijelila  najveću ocjenu filmu Karsten i Petra s prosječnom ocjenom 4,85.

Karsten i Petra          – 4,85

Veliki medvjed           – 4,82

Uzvrpoljeni Bram     – 4,76

Konj na balkonu       – 4,75

Ernest i Celestina      – 4,69

Mama, volim te          – 4,53

Mjesto na metli          – 4,47

VIII. Nagrade doFuraj svoj film!

Prosudbeni sud: Zoran Stajčić, glavni urednik portala Ravno do dna, Jakov Kosanović filmski kritičar i novinar dnevnih novina Slobodna Dalmacija, te Matija Debeljuh multimedijalni umjetnik i redatelj.

1. Pobjednik po glasovanju žirija film je A4 papirko autorskog tima pod nazivom Dobre ideje. Autorski tim čine Ognjen Ivanović i Dragana Momčilović, a Hrvatski Telekom kao dugogodišnji partner Festivala daruje autorima Sony Xperia Z telefon i uslugu MAXtv To Go na godinu dana.
Prenosimo dio dojmova stručnog žirija: „Dobre ideje oraspoložile su žiri i zato će odFurati nagradu. Ostavili su nas vrlo dobre volje, jer su nam prikazali vedar i dovršen komadić priče u kojem ljubav pobjeđuje sve zapreke. Sretni mi, sretni oni. Osim autorima pobjednicima, dodatnu pohvalu htjeli bismo iskazati autoricama filma Miss Hrvatske, koji je vitaminski napitak za napaćeni narod. To je sretno pronađen komadić dijaloga, koji treba ljubomorno čuvati, jer tko zna kakvi ćemo biti sutra.“

2. Pobjednik po glasovima publike, odnosno posjetitelja Maxzone Tportala je Bez računa se ne računa udruge Gerger film, čiji će autor dobiti Samsung Galaxy S3 mini telefon te uslugu MAXtv To Go na godinu dana.

IX. Nagrada Marijan Rotar

Nagrada Marijan Rotar koja nosi ime osnivača i idejnog tvorca Festivala igranog filma u Puli, dodjeljuje se pojedincima ili institucijama koji su podjednako svojim idejama i djelima, radom i pomoći, nastojanjima i potporom spojili Pulu i film.

Ove je godine, desete po redu, dobitnik nagrade pulski dizajner Armando Debeljuh, koji je svoju umjetničku, radnu, životnu priču isprepleo s Festivalom igranog filma u Puli kao dizajner, realizator, član žirija, direktor i umjetnički direktor.

X. Nagrada postprodukcijske usluge Teleking

Prosudbeno povjerenstvo Filmova u nastanku: Joel Chapron, programski savjetnik Festivala u Cannesu (Francuska), Ira Cecić, producentica post-produkcije (Slovenija) i Miroljub Vučković, odjel za međunarodnu suradnju Filmskog centra Srbije (Srbija).

Najbolji projekt između prezentiranih šest filmova u nastanku, ocijenjen je film u nastanku Zagreb Cappuccino redateljice Vanje Sviličić koja je nagrađen  bogatom nagradom  post-produkcijskih usluga  sponzora nagrade Telekinga u iznosu od 50.000kn.

 “Zagreb Cappuccino je hrabar film o odrastanju kako likova u njemu tako i autorice Vanje Sviličić, koja je poštujući televizijski izraz bogatim filmskim rječnikom prikazala složenost života svojih junakinja.”

Zahvaljujemo svima koji su organizaciju i realizaciju 60. festivala igranog filma u Puli podržali i potpomogli:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatski audiovizualni centru, Grad Pula, Istarska županija, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Pule, Turistička zajednica Istarske županije.

Međunarodni program Europolis i Pulica odvijaju se i uz potporu MEDIA programa Europske Unije.

Hrvatski telekom – Partner Festivala, Hrvatska lutrija, Autowill, Arenaturist, Hypo Alpe Adria bank, Croatia osiguranje, Zagrebačka banka, Podravka, Zagrebačka pivovara, LMT, Barco AVC, Image Haddad, Cinestar, RIO, Arena modna kuća, Pernod Ricard i ostalim sponzorima i donatorima, te vinarima i firmama koje su predstavile svoje proizvode
Medijski  partneri: HRT i Radio Pula

Glavni  medijski  pokrovitelji: Glas Istre, Jutarnji list, tportal.hr

Medijski pokrovitelji: Novi list, globus, Klasiktv, La voce del popolo, Regional Express, Radio Istra, Tv Istra, Tv Nova

U Puli, 27. srpnja 2013.

Ravnateljstvo 60. festivala igranog filma u Puli

Razgovor: Tomislav Mršić, redatelj i scenarist filma Kauboji

Najjednostavnije bi bilo da smo snimili predstavu i proglasili je filmom. Ali poanta nije bila u tome, nego u tome da napravimo isto, ali drugačije. I da je to najpoštenije prema gledateljima

U dugometražni igrani prvijenac ušli ste kao renomirani dokumentarist, s prilagodbom kazališne hit predstave.

Inače nisam veliki obožavatelj kazališta i čak bih mogao reći da kazalište ne volim, ali sam se zaljubio u ovu predstavu i u ove glumce. Priča nije posebno originalna – slične smo puno puta gledali, recimo u britanskim filmovima kao što su Brassed Off Marka Hermana, Billy Elliott Stephena Daldryja, Skidajte se do kraja Petera Cattanea… Mali čovjek, autsajder, uspjeh, neuspjeh. Ali likovi, karakteri i pogotovo glumačka energija u predstavi Kauboji nešto su što nikad prije nisam vidio i ne znam hoću li ikada više vidjeti. Svi pjevaju, svi plešu, sviraju po tri-četiri instrumenta. Kao da si na Broadwayu. Nisam, doduše, bio na Broadwayu, nego pretpostavljam. To me privuklo. Ako smo samo djelomično uspjeli to prenijeti na film, ja sam zadovoljan.

Jeste li se poslužili dokumentarističkim iskustvom?

Svi su očekivali da ću snimati kamerom iz ruke ili slično, ali sam odmah odlučio da to ne dolazi u obzir. Nego upravo suprotno – smirena kamera, široki kadrovi… Između ostaloga i da testiram samoga sebe. Dugo smo se pripremali, posebice s direktorom fotografije Predragom Dubravčićem i scenografkinjama Tanjom Lacko i Jelenom Đanko. Imali smo i puno proba. Kao u pravom filmu. Iz dokumentarizma sam uzeo samo sklonost logici zbivanja.

Za potrebe filma, scenaristički ste kratili izvornik Saše Anočića.

Kad je Saša pisao predstavu, zamišljao ju je kao film, a i sam se bavio mišlju da je ekranizira. On bi to napravio dosta drugačije od mene, kao naglašeno grotesknu komediju. Ja sam mu rekao da moja verzija neće biti urnebesna komedija nego u najboljem slučaju urnebesna drama. Ne volim lupanja nogom u stražnjicu – poslije Chaplina to ne treba raditi. Uglavnom, film i predstava se nadograđuju, nitko ne gubi. Tko je gledao predstavu, može gledati film i obratno, jer su to dva različita djela, a opet dio istoga tijela.

Hoće li ljubitelji predstave biti zadovoljni?

Najjednostavnije bi bilo da smo snimili predstavu i proglasili je filmom. Ali poanta nije bila u tome, nego u tome da napravimo isto, ali drugačije. I da je to najpoštenije prema gledateljima. Film je samo prvi dio predstave Kauboji, a drugoga, same predstave, nema, odnosno skratili smo je na osam minuta. Velika je prednost bila u tome što su glumci već izgradili svoje likove u predstavi, no to predznanje u jednom je trenutku postalo i određenom manom. Iz toga su nastajale smiješne situacije na snimanju, ali i u kazalištu, jer su oni igrali predstavu i za vrijeme snimanja. Čuo sam da su neki od njih na pozornici počeli govoriti verzije teksta iz filma. Na kraju su u predstavu čak službeno unijeli neke dijelove mog teksta, što mi je velik kompliment.

Jeste li tijekom rada oguglali na štoseve?

Neke sam štoseve vidio tek u sedmom gledanju. Nisu ni bili napisani nego su ih glumci plasirali na licu mjesta. Prije sam puno radio kao pomoćnik režije, ali ni jedno snimanje filma nije izgledalo poput ovoga. Smijali smo se od jutra do večeri. Cijela je ekipa neprestano bila u dvorani, gledala što radimo i plakala od smijeha, uključujući vozače, agregatiste i sve one koji inače nisu kod kamere, jer ne moraju ni biti. To mi je na neki način vratilo vjeru u film, jer snimanja su obično vrlo napeta, stresna i na svoj način neugodna. To mi je bilo najljepše razdoblje u životu.

razgovarao Janko Heidl