Festival igranog filma u Puli pokrenio je 2009. godine ciklus Europski filmski redatelji. Prva retrospektiva u ciklusu bila je posvećena Pedru Almodóvaru, a ovogodišnja talijanskom oskarovcu Giuseppeu Tornatoreu. Retrospektiva se organizira u suradnji s Talijanskim instituom za kulturu.
18.00, Kino Valli
RETROSPEKTIVA GIUSEPPEA TORNATOREA
Subota, 10. srpnja
Profesor / Il camorrista
kriminalistička drama
Italija, 1986, 171'
uloge: Ben Gazzara, Laura del Sol, Lino Troisi, Leo Gullotta
Kriminalistička drama nadahnuta istinitom pričom o mafijaškom bossu, znanom kao Profesor, nastala prema romanu Giuseppea Marrazzoa.
Nedjelja, 11. srpnja
Svi su dobro / Stanno tutti bene
drama, Italija, Francuska, SAD, 1990, 118'
uloge: Marcello Mastroianni, Michèle Morgan, Valeria Cavalli, Marino Cenna
Drama o umirovljenom udovcu sa Sicilije koji bez najave odlučuje posjetiti svoje petero odrasle djece koji žive u gradovima diljem Italije.
Ponedjeljak, 12. srpnja
Čista formalnost / Una pura formalità
kriminalistički triler, Italija, Francuska, 1994, 108'
uloge: Gérard Depardieu, Roman Polanski, Sergio Rubini, Nicola Di Pinto
Kriminalistički triler o slavnom piscu kojeg jedne olujne noći uhiti policija te ga iz njemu nepoznata razloga odvodi u izoliranu postaju na ispitivanje.
Utorak, 13. srpnja
Zvjezdotvorac / L'uomo delle stelle
drama, Italija, 1995, 113'
uloge: Sergio Castellitto, Tiziana Lodato, Franco Scaldati, Leopoldo Trieste
Drama o čovjeku koji u zlatno doba filma, dok mnogi sanjare o nastupu na velikom ekranu, putuje Sicilijom, svima obećavajući ostvarenje snova.
Srijeda, 14. srpnja
Posebno nedjeljom / La domenica specialmente
Francesco Barilli, Giuseppe Bertolucci, Marco Tullio Giordana, Giuseppe Tornatore, omnibus, Italija, Francuska, Belgija, 1991, 118'
Tornatoreov dio omnibusa je humorno-melankolična priča Tužni pas (Il cane blu) govori o čovjeku i neželjenu psu koji ga prati.
Četvrtak, 15. srpnja
Baarìa / Baaria – La Porta del Vento / Baaria
drama, Italija, Francuska / Italy, France, 2009, 150'
uloge / starring: Francesco Scianna, Margareth Madè, Lina Sastri, Ángela Molina
Autobiografska drama o rodnom redateljevom gradu, sicilijanskoj Bagheriji, lokalno zvanoj Baarìa, kroz život triju generacija. Ovaj film koji je otvorio Festival u Veneciji svoju će hrvatsku premijeru imati u Puli.
GIUSEPPE TORNATORE - pjesnik nostalgije
Jedan od najvažnijih suvremenih talijanskih redatelja, dostojan nasljednik generacije najvećih – Fellinija, Rosselinija, Zeffirellija, Viscontija ili Antonionija, Giuseppe Tornatore rođen je u Bagheriji pored Palerma na Siciliji 27. svibnja 1956. godine. I baš kao da je generacijski suvremenik svojih velikih prethodnika, Tornatore svijet promatra dušom starca, ali – očima djeteta. U prvome redu zapisničar rodnoga kraja, čija je snažna vezanost i opčinjenost istim rezultirala najljepšim, najemotivnijim, a svakako visoko lirično-poetskim sicilijanskim kronikama, kako bi se moglo okarakterizirati većinu filmova ovog pjesnika zavičaja, prohujalog, nostalgije.
Čeznutljiva melankolija nepovratnog, stalne mijene i aura nevinijih vremena provlače se kroz gotovo sve redateljeve filmove, ako i ne eksplicitno, a ono uvijek u subkontekstu i svakako posljedično ostavljajući jednak dojam na gledatelja. Primjerice, takvi su nježni i dirljivi Svi su dobro ili Tornatoreov segment Tužni pas iz omnibusa Posebno nedjeljom; a da umješno zna baratati i mračnijim temama pokazao je kako u snažno nasilnoj drami o organiziranom kriminalu Profesor tako i u sugestivnom egzistencijalističko-kafkijanskom propitkivanju u nadrealnom napetom trileru/alegorijskoj psihološkoj drami Čista formalnost, jednako kao i u nekonvencionalnom trileru Nepoznata.
Tornatoreovi filmovi, naime, postaju prijenosnici posebne čarolije, kakvu i najjednostavnijim kadrom duboko i dojmljivo a s lakoćom uprizoruje nesvakidašnji redateljev talent. Njegove pitoreskne sunčane vinjete pritom nisu samo plošni vizuali pogodni za kakvu promotivnu turističku razglednicu; radije kompleksni dokumenti prošlosti, redovito bremeniti političko-sociološkim promišljanjima, s čestim posvetnim lajtmotivom kinematografiji, filmu i njegovim počecima (od oskarovca filma o filmu Novo kino Raj do onog o lažnom filmašu Zvjezdotvorac), koji se kad god je moguće, javljaju barem kao fusnota radnje – ali svakako ona prijelomna, neizostavna (fasciniranost dječaka Pietra kinom i filmskom vrpcom u Baariji, neobične filmske fantazije dječaka Renata u Malenoj). Jer, kroz kameru, baš kao i njegov zvjezdotvorac Morelli, i sam Tornatore vidi, osjeća i sa simpatijom analizira duše svojih – uvijek živopisnih, mahom provincijalnih, tipično prepoznatljivih mediteranskih (i domaćih nam priobalnih) protagonista, usput ogoljujući i one samih gledatelja.